Zbog ove promjene morat će se revalorizirati gotovo 36 milijuna nekretnina u Njemačkoj. Svatko tko je 1. siječnja 2022. bio vlasnik razvijene ili neizgrađene nekretnine, stana ili poljoprivredno-šumarskog obrta dužan je podnijeti prijavu poreza na imovinu. Tek kada se podnesu sve prijave poreza na imovinu i tako porezni uredi zaprime sve podatke, započet će obračun novog poreza na imovinu – oni imaju rok do kraja 2023. godine da odrede novi iznos procjene poreza na imovinu iz vrijednosti poreza na imovinu i iznosa porezne procjene. Novi iznos bit će proslijeđen općinama, koje će zauzvrat izračunati novi porez na imovinu do kraja 2024. godine. Novi porez stupit će na snagu tek 2025. Ponovna procjena poreza na imovinu u saveznom modelu odvijat će se svakih sedam godina.
Što je porez na imovinu?
Porez na imovinu je porez vijeća koji se naplaćuje na nekretnine. Pravi se razlika između tri vrste:
Porez na imovinu A: Poljoprivredna i šumarska imovina
Porez na imovinu B: stambeno zemljište, poslovno zemljište, zemljište koje se koristi privatno ili javno u druge svrhe i neizgrađeno zemljište (osim ako se primjenjuje porez na imovinu C)
Porez na imovinu C: određene neizgrađene parcele, ali spremne za gradnju
Porez na imovinu tiče se svih nas. Plaćaju ga odgovarajući vlasnici, a zbog saveznog zakona mogu se prenijeti i na stanare.
Zašto se porez na imovinu ponovno izračunava?
Glavni razlog preračunavanja je taj što su vlasnici do sada uvijek snosili iste troškove, unatoč različitim dobrim lokacijama ili različitim troškovima za posjedovanje iste vrijednosti – već neko vrijeme vlasnici kuća, stanova i zemljišta smatraju da je porez na imovinu nepravedan. Stoga će od sada situacija biti značajna značajka izračuna. To se posebno odnosi na rastuće općine i gradove poput Hamburga. Za općine je porez na imovinu jedan od najvažnijih izvora prihoda, jer ga koriste za financiranje različitih javnih i infrastrukturnih područja kao što su ceste, bazeni i vrtići.
Zbog toga će se u budućnosti primjenjivati model izračuna temeljen na vrijednosti. Ne očekuje se da će se ukupan iznos poreza na imovinu povećati u budućnosti kao rezultat reforme, samo će biti sastavljen drugačije. Do sada su ulogu odigrali samo veličina nekretnine i površina zgrade, ali ne i lokacija nekretnine. S modelom izračuna temeljenim na vrijednosti na kojem se temelji novi porez na imovinu, to će se sada promijeniti. Neki vlasnici mogli bi se suočiti s većim troškovima u budućnosti. U strukturno slabim područjima, s druge strane, u budućnosti bi moglo postati jeftinije.
Hamburg se oslanja na model u kojem vrijednost zemljišta nije odlučujući faktor. Stanovanje ne bi trebalo postati još skuplje nego što već jest. Za razliku od saveznog modela, hamburški model razlikuje samo dobra i normalna stambena područja. Standardne vrijednosti zemljišta i prinos u obliku neto hladne najamnine ne igraju ulogu. Razlike su ponekad znatne, posebno u standardnim vrijednostima zemljišta. Ovisno o okrugu , standardna vrijednost zemljišta je između 380 i 4.200 eura ili više po četvornom metru. Povećanja i gubici vrijednosti nisu uključeni u obračun poreza na imovinu.
